Solarno grijanje

Sve je veća popularnost obnovljivih izvora energije, ponajviše zbog visokih računa za grijanje i nestabilnih cijena energenata. Najisplativiji način grijanja u današnje vrijeme je ugradnja solarnih sustava. 

Solarna energija upotrebljava se za grijanje i toplu vodu koristeći solarne kolektore. Solarni kolektori su učinkovito i štedljivo rješenje za moderno grijanje i pripremu tople vode.

SOLARNO GRIJANJE

Oprema za instalaciju solarnih sustava dostupna je na našem tržištu i predstavlja dugoročno isplativu investiciju za dobivanje toplinske energije pomoću Sunca.

U Hrvatskoj se solarni sustavi većinom koriste u obiteljskim kućama, još su uvijek rijetko primijenjeni iako su uvjeti za uporabu sunčevog grijanja odlični, pogotovo na jadranskom području.

Prosječno kućanstvo si ranije nije moglo priuštiti takvu vrstu instalacije, ali danas su cijene pristupačnije i ulaganje u solarni sustav se svakako isplati.

Tijekom godine sunčeva energija je različita u svim dijelovima Hrvatske te je prije ugradnje solarnog sustava dobro provjeriti količinu sunčeve energije jer intenzitet sunčevog zračenja ovisi o geografskom položaju, godišnjem dobu i meteorološkim prilikama.

Također, potrebno je izabrati određenu vrstu i broj kolektora za određeno geografsko područje.

Prednosti solarnih sustava:

---

• Manja energetska potrošnja
• Iskorištena sva energija
• Niži računi za grijanje
• Ušteda do 60% godišnje
• Briga za okoliš
• Povećanje vrijednosti nekretnine
• Besplatna sunčeva energija
• Vijek trajanja solarnih kolektora minimum 20 godina

Uz solarne sustave imati ćete zasigurno manju energetsku potrošnju i zbog toga ćete mjesečno plaćati niže račune!

Neiskorištenost energije koja nestaje kroz dimnjak više ne postoji. Sa solarnim sustavom iskorištavate svu moguću toplinu.

Neiskorištenost energije koja nestaje kroz dimnjak više ne postoji. Sa solarnim sustavom iskorištavate svu moguću toplinu.

Ukoliko ugradite solarni sustav u Vaše instalacije pokazujete brigu za okoliš jer sudjelujete u snižavanju ispuštanja ugljikovog (IV) oksida – CO₂ u atmosferu. → Stare instalacije doprinose globalnom zatopljenju!

Također, ulaganjem u solarne sustave povisujete i vrijednost vaše nekretnine, a vijek trajanja solarnih kolektora trebao bi biti najmanje 20 godina. 

SOLARNI KOLEKTORI → većinom služe za zagrijavanje sanitarne vode, a nešto manje za grijanje. 

Tijekom cijele godine u svakom kućanstvu je potrebno imati toplu vodu svaki dan, ali zbog niskih temperatura je primjena solarnih kolektora manja za grijanje kao što smo naveli zbog geografskog položaja.

LJETNO VRIJEME

---

Tijekom ljeta dovoljni su solarni kolektori za pripremanje tople potrošne vode bez kotla, električnog grijača ili bojlera jer solarni sustav prima energiju samo kada ima Sunca.

Temperatura sanitarne vode je oko 50-60°C.

Kako bi se skladištilo što više energije potrebno je imati spremnik što većeg volumena jer se na taj način osigurava dovoljno tople vode za potrošnju kada nema sunčeve energije.

Nakon što se se izabere spremnik odgovarajućeg volumena, izabire se broj kolektora.

Postoji zabluda da ako se poveća broj kolektora da će se iskoristiti više sunčeve energije. → NEĆE!

ZIMSKO VRIJEME

---

Tijekom zime ima najmanje Sunca, a grijanje nam je najpotrebnije.

Zbog toga solarna energija tijekom cijele godine kao samostalni izvor topline nije dovoljna, odnosno ne može biti jedini izvor topline na kontinentalnom području Hrvatske stoga je za korištenje potrošne tople vode i grijanja potreban i drugi izvor topline.

Solarni sustav prikuplja energiju samo kada je vani sunčano i zbog toga ako se zareda nekoliko oblačnih dana može doći do nestašice tople vode.

Zbog toga bi se trebalo imati spremnik, preporučujemo veći spremnik kako bi prikupio dovoljno sunčeve energije i spremio ju kako biste imali toplu vodu i onda kada sunca nema, tijekom noći ili kada je oblačan dan.

Voda se zagrijava solarnim kolektorima, a kada nema dovoljno energije od kolektora, odnosno Sunca, voda se dogrijava s električnim grijačem, kotlom, bojlerom ili nekim drugim alternativnim izvorom topline.

Za dogrijavanje ogrjevne vode u solarnim sustavima grijanja potrebno je kombinirati solarni sustav s kotlom, plinskim uređajem, toplinskom pumpom ili drugim izvorom topline.

Od čega se sastoji SOLARNI SUSTAV?

---

1. SOLARNI KOLEKTORI

Solarni kolektori (grijači vode) postavljaju se na krov kuće tako da budu nagnuti kako bi skupljali najviše sunčeve energije, ovisno o geografskoj širini.

Primajući sunčevu energiju apsorbiraju toplinu i pomoću solarne pumpe prenose ju do spremnika tople sanitarne vode.

Toplinski solarni kolektori najviše se koriste za pripremu tople sanitarne vode, dogrijavanje ogrjevne vode sustava grijanja, zagrijavanje bazena i klimatizaciju prostora.

Vrste solarnih kolektora:

• RAVNI/PLOČASTI KOLEKTORI  

Najuobičajeniji su za korištenje jer su cjenovno najprihvatljiviji. Odlikuju se vrlo visokim koeficijentom apsorpcije sunčeve energije što rezultira visokim stupnjem iskoristivosti. Ugrađuju se na kose ili ravne krovove s podkonstrukcijom. Tijekom mirovanja sustava u kolektoru se mogu postići temperature do 150°C.

• VAKUUMSKI CIJEVNI KOLEKTORI

Najviše se koriste se za toplu vodu kućanstava, imaju vakumirane cijevi i najmanje toplinske gubitke. Mogu se koristiti na potpuno ravnim ili okomitim površinama zbog okretnih cijevi. Cijena im je nešto veća, ali fleksibilniji su efikasniji od ravnih pločastih kolektora jer kvalitetnije apsorbiraju difuziono zračenje Sunca. Tijekom mirovanja sustava u kolektoru se mogu postići temperature do 200°C. 

• PLASTIČNI KOLEKTORI 

Najčešće se koriste za grijanje bazena.

2. SPREMNIK TOPLINE(solarni i/ili akumulacijski spremnik)

Spremnik topline prikuplja sunčevu energiju tijekom dana, a sastoji se od dvije spirale.

Gornja ogrjevna spirala se spaja na kotao, a donja ogrjevna spirala se spaja cijevima s kolektorima.

Tijekom zime ili oblačnih dana kotao zagrijava samo gornji dio spremnika kako bi zadovoljio osnovnu potrebu za toplom vodom, dok donji dio spremnika ostaje hladan. 

Donji dio spremnika zagrijava se uslijed pojave sunčeve energije.

Neke izvedbe spremnika omogućuju istodobno korištenje više obnovljivih izvora energije što ih čini ekološki i energetski vrlo prihvatljivima.

3. SOLARNA REGULACIJA

Solarna regulacija uključuje i isključuje solarnu pumpu ovisno o temperaturi u kolektorima i spremniku topline.

4. SOLARNA PUMPA

Solarna pumpa radi samo ako je temperatura kolektora veća od temperature spremnika.

5. SOLARNA TEKUĆINA 

Solarna tekućina služi za zaštitu od smrzavanja, a mješavina je glikola i vode. 

Potrebno ju je promijeniti svake 2 do 4 godine ukoliko se redovito provjerava svake godine. 

6. EKSPANZIJSKA POSUDA

Ekspanzijska posuda skuplja dodatni volumen solarnog medija koji je nastao temperaturnim širenjem, namijenjena je za održavanje potrebnog tlaka.

7. SIGURNOSNI VENTIL

Sigurnosti ventil štiti sustav od prekoračenja maksimalno dozvoljenog pritiska.

Do aktivacije najčešće dolazi kada je volumen ekspanzijske posude premal.

8. IZOLIRANE CIJEVI

Izolirane cijevi su posebne cijevi namijenjene za visoke temperature.

Solarni sustav najčešće se izvodi od bakrenih cijevi s tvrdo lemljenim spojevima.

9. OSTALA ARMATURA 

Ukoliko planirate ugraditi novi sustav grijanja, trebali biste planirati ugradnju solarnih instalacija. Ako se odlučite za grijanje na drva, plinsko grijanje, uljno grijanje ili toplinsku crpku, ne brinite sve te instalacije se mogu kombinirati sa solarnim sustavom.

Solarno dogrijavanje sustava grijanja preporuča se u niskotemperaturnim sustavima grijanja poput podnog ili zidnog grijanja gdje je potrebna temperatura oko 40-45°C.

Solarno dogrijavanje se ne preporučuje za klasične radijatorske sustave gdje je potrebna temperatura viša od 60°C jer se tada solarno dogrijavanje neće primijeniti za vrijeme niskih temperatura.